Strateške projekcije za naredni period

Datum objave: 22.05.2003 00:00 | Autor: Djelatnosti

Štampaj stranicu

MINISTARSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA PRIPADNIKA
NACIONALNIH I ETNIČKIH GRUPA












REPUBLIKA CRNA GORA

Ministarstvo za zaštitu prava pripadnika
nacionalnih i etničkih grupa



Strateške projekcije za četvorogodišnji period














Podgorica, januar 2003.god.




UVOD

Kao produkt demokratskog iskoraka i osnovnih stremljenja sadržanih u "Sporazumu o minimumu principa za razvoj demokratske infrastrukture u Crnoj Gori" iz 1997.godine, već naredne godine, poslije vanrednih parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade, konstituiše se Ministarstvo za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa. Ovaj Vladin resor ima za cilj da prati i proučava, te vrši zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa u skladu sa Ustavom RCG i međunarodnim dokumentima koji se odnose na istu problematiku, a u skladu sa demokratskim trendovima kojima Crna Gora teži.

Velika izmješanost različitih etničkih zajednica na relativno malom prostoru je osnovna demografska odlika Crne Gore. U situaciji kada nema novijih podataka, jedinu koliko-toliko pouzdanu osnovu predstavlja popis stanovništva iz 1991.god. koji na pravi način pokazuje multietničnost i multikonfesionalnost Crne Gore. Prema rezultatima tog popisa, od ukupnog broja stanovnika Crne Gore oko 25% su pripadnici neke nacionalne ili etničke zajednice ( Crnogorci 61,84%, Srbi 9,29%, Albanci 6,64%, Muslimani 14,62%, Hrvati 1,02%, Romi 0,6%, Jugosloveni 4,20% itd.). Međutim, demografska slika crnogorskog društva je u mnogome izmjenjena u posljednjih 12 godina: s jedne strane blizina ratnih sukoba, socijalna i ekonomska nesigurnost, sankcije i hiperinflacija itd. Su osnovni uzroci napoštanja Crne Gore, a s druge strane, usljed ratnih dešavanja, Crna Gora je primila veliki broj izbjeglih i raseljenih lica od kojih su neka, u međuvremenu, stekla pravo na crnogorsko državljanstvo.
Teritorijalna rasprostranjenost pripadnika nacionalnih i etničkih grupa je neravnomjerna- na sjeveru Crne Gore živi najveći broj Muslimana/Bošnjaka, Albanci su uglavnom stacionirani u opštinama Ulcinj, Podgorica, Bar i Plav, dok je hrvatsko stanovništvo mahom koncentrisano u Boki Kotorskoj.



OSNOVNI PROBLEMI

I pored nesumnjive spremnosti vladajuće koalicije u Crnoj Gori da se maksimalno unaprijedi položaj pripadnika nacionalnih i etničkih grupa, uz konstataciju da su nacionalne manjine privržene i lojalne državi Crnoj Gori (što nije slučaj primjera zemalja iz okruženja), to je u izvjesnoj mjeri otežano određenim objektivnim okolnostima, od kojih treba istaći sljedeće:

· s obzirom na ustavno određenje, u pravnoj terminologiji Crne Gore se koristi izraz "nacionalne i etničke grupa", pa i Ministarstvo nosi takav neadekvatan naziv, a što je u neskladu sa međunarodnim i uporednim pravom;

· Crna Gora se nalazi u procesu redefinicije odnosa sa Srbijom, a kao produkt Beogradskog sporazuma, u toku su usvajanja Ustavne povelje i Povelje o ljudskim i manjinnskim pravima i građanskim slobodama, čija će tekstualna rješenja umnogome odrediti i smjernice rada ovog Ministarstva;

· Crna Gora je u procesu tranzicije , a pored zajedničkih karakteristika sa državama koje imaju slično istorijsko, ekonomsko, političko i drugo nasljeđe, za nju je karakteristično da su odnosi dodatno iskomplikovani događajima u proteklom periodu;

· Pad nacionalne ekonomije prouzrokovan nizom činilaca, te njen spori oporavak, nepovoljno utiče na mogućnost realnog ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa (pogotovu u finansijskoj pomoći države za unapređivanje kulturnog, vjerskog, duhovnog i dr. bogatstva);

· Problem predstavlja i činjenica da u okviru pojedinih nacionalnih manjina nema konsenzusa oko minimuma zajedničkih interesa i načina njihovog ostvarivanja.



STRATEGIJA DALJEG RADA

Imajući u vidu programsku orijentaciju Ministarstva za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa, naglašavajući i ekspoze Predsjednika Vlade Crne Gore g-dina Mila Đukanovića, Ministarstvo će u narednom periodu raditi na realizaciji svojih osnovnih strateških projekcija. Osnova te strategije je puna integracija manjinskih naroda u društveni život uz dalje očuvanje i razvijanje njihove nacionalne i kulturne posebnosti, te unapređenje njihovih zakonskih prava i sloboda. To će se ostvariti stalnom komunikacijom Ministarstva sa predstavnicima svih manjinskih naroda, političkih subjekata, nevladinih organizacija, institucija i ustanova, te partnerskim odnosom sa relevantnim međunarodnim organizacijama i institucijama koje se bave pitanjima ljudskih i manjinskih prava (naročito OEBS i Savjet Evrope).

Temelje te strategije čini:
1. dalji razvoj demokratskih institucija i poštovanje vladavine prava
2. izgradnja zaokružene pravne regulative u domenu prava manjinskih naroda
3. unapređenje društvenog ambijenta u kome će se podići stepen tolerancije i uvažavanja različitosti
4. doprinos u ukupnom tempu ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore

Pored Ministarstva za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa, u Crnoj Gori postoji Republički savjet za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa (kojim po funkciji rukovodi Predsjednik Crne Gore), skupštinsko radon tijelo-Odbor za ljudska prava i slobode, te niz nevladinih udruženja i organizacija koje se bave problemetikom prava manjinskih naroda. U narednom periodu će biti potrebno uspostaviti bolju komunikaciju između ovih subjekata da bi se došlo do željenog cilja.

Kao što je već rečeno, usvajanjem osnovnih akata državne zajednice Srbija i Crna Gora stvori će se uslovi za zaokruživanje pravne regulative u domenu prava manjinskih naroda. Kao prvi korak u ovom poslu, imajući u vidu da Ustavom RCG nije bliže definisan status pripadnika nacionalnih i etničkih grupa, Ministarstvo će inicirati izradu Zakona o pravima i slobodama manjinskih naroda. Zakonom bi se zaštitila posebna prava i slobode manjinskih naroda (pogotovu kolektivna prava), a sve u cilju očuvanja i razvijanja jezičkih, kulturnih i drugih nacionalnih obilježja njihovog identiteta. Ovim aktom bi se zaštitili manjinski narodi od svakog oblika diskriminacije u ostvarivanju građanskih prava i sloboda i uspostavili bi se instrumenti kojima se obezbjeđuju i štite prava manjinskih naroda i njihovo učešće u vlasti i upravljanju javnim poslovima. Usvajanjem ovog Zakona, otvorit će se niz obaveza u dopuni i promjeni zakonske legislative. Tako će biti potrebno izvršiti izmjene i dopune Zakona o obrazovanju, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi i drugih zakonskih i podzakonskih akata koji se direktno odnose na zaštitu prava i sloboda manjinskih naroda.

Vrijednost različitosti crnogorskog društva treba njegovati i proučavati, jer samo usklađen život između nacionalnih zajednica i većinskog naroda je garant unutrašnje stabilnosti i prosperiteta ovog društva. Imajući u vidu činjenicu da opstanak manjinskih naroda, odnosno njihove jezičke, kulturne, duhovne, vjerske i svake druge posebnosti predstavlja bogatstvo svakog zrelog društva, Ministarstvo je osnovalo “Centar za očuvanje i razvoj kulture pripadnika nacionalnih i etničkih grupa” Za naredni period je neophodno obezbjediti materijalne i kadrovske uslove za funkcionisanje ovog Centra, kako bi ova institucija plasirala gro programa iz ove oblasti.
Čini nam se da organizacija jedne velike manifestacije ima veliki značaj za prezentaciju civilizacijskog i kulturnog nasljeđa manjinskih naroda kao dijela nasljeđa Crne Gore, uz želju da bude tradicionalna – “Dani kulture manjinskih naroda u Crnoj Gori”.
U okviru svijih nadležnosti i shodno svojim finansijskim mogućnostima, Ministarstvo za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa će uspostaviti tješnju saradnju i finansijski pomagati nevladine organizacije, pojedince i institucije koje se bave pitanjima zaštite ljudskih i manjinskih prava, kao i izučavanjem kulture, običaja, tradicije, zaštite kulturne baštine i spomenika kulture manjinskih naroda.

Poseban osvrt Ministarstvo će dati na predstoječi popis stanovništva, kako bi se predstavnicima manjinskih naroda omogućilo da slobodno izraze svoju nacionalnu pripadnost, a posebno u zahtjevu da popisivači u sredinama gdje manjinski narodi čine većinu ili značajan broj budu iz redova tih manjinskih naroda.

Transformacijom RTV Crne Gore i Pobjede u javne servise građana, ove kuće moraju postati i javni servis manjinskih naroda. Ministarstvo će težiti da se nađe adekvatan prostor za protok informacija i prezentaciju duhovne baštine manjinskih naroda, kako u ovim, tako i u drugim medijima. Mora se raditi i na unapređenju informisanja na jezicima manjinskih naroda.

Ministarstvo će i dalje aktivno učestvovati u reformi obrazovnog sistema, kao veoma interesantnog i značajnog polja za unapređenje položaja manjinskih naroda. Doprinos Ministarstva neće izostati u sveobuhvatnoj analizi postojećih nastavnih planova i programa sa prijedlozima i preporukama za izmjenu onih sadržaja koji podstiču etničku netrpeljivost i stvaraju frustracije među pripadnicima manjinskih naroda, kao i inkorporiranosti istorijske, kulturne, naučne, umjetničke baštine manjinskih naroda u sadržaje nastave.
S obzirom da je stepen obrazovanja i stručnosti pripadnika manjinskih naroda jedan od preduslova za uključivanje u civilizacijske i društvene tokove ovog društva, Ministarstvo će pružiti pomoć perspektivnim studentima iz redova manjinskih naroda. Također, mora se nastaviti sa realizacijom dogovorenih aktivnosti oko nostrifikacija diploma.

Polazeći od neosporne činjenice da se veliki broj pripadnika nacionalnih i etničkih grupa iz Crne Gore nalazi na radu u zemljama Zapadne Evrope, SAD-u, Australiji, a koji se slobodno organizuju u raznim klubovima i udruženjima u cilju očuvanja istorijskih i tradicionalnih vrijednosti, mišljenja smo da treba uspostaviti što tiješnju saradnju sa dijasporom i preduzimati konkretne korake u povezivanju sa Crnom Gorom uz iznalaženje modusa njihove pomoći svojoj državi.
Imajući u vidu da je Crna Gora zainteresovana za dobru saradnju sa državama u okruženju, a kako su te države ujedno i matične države manjinskih naroda u Crnoj Gori, smatramo da u uspostavljanju boljih međususjedskih odnosa ovo Ministarstvo može odigrati bitnu ulogu. Organizacija posjeta i komunikacija sa matičnim državama manjinskih naroda (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija), uz stvaranje uslova za otvaranje malograničnih prelaza, će biti most saradnje između Crne Gore i susjednih država.

Ministarstvo za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa planira da u narednom periodu organizuje više seminara i okruglih stolova koji će govoriti o zaštiti prava pripadnika manjinskih naroda, edukaciji stanovništva u duhu etničke tolerancije pogotovu u nedovoljno razvijenim sredinama, edukaciji svojih i drugih činovnika za rad u multietničkim sredinama itd.

Specifičnost djelatnosti ovog Ministarstva i demokratska stremljenja crnogorskog društva nas obavezuju da pojačanije radimo na prezentaciji svojih aktivnosti i njihovom približavanju širokoj javnosti. U tom smislu, različitim sredstvima se mora raditi na popularizaciji rada Ministarstva: medijskom prezentacijom, reklamnim spotovima, bil-bord panoima, internet-prezentacijom, posebnim RTV-emisijama, štampanjem brošura, biltena, reklamnim materijalom, itd.

Da bi na adekvatan način odgovorili postavljenim zadacima i ciljevima, neophodno je upotpunjavanje i jačanje kadrovskog potencijala u Ministarstvu. Stručno osposobljavanje i permanentno usavršavanje službenika je posao koji mora teći paralelno sa planiranim aktivnostima. Kroz edukaciju na seminarima, stručnim predavanjima, studijskim putovanjima i dr. naši službenici steći će neophodna znanja i iskustva neophodna za realizaciju naših aktivnosti.
Materijalno-tehnička opremljenost Ministarstva je na zavidnom nivou i omogućuje realizaciju planiranog.